Bankari još nijesu donijeli konačnu odluku o kreditu koji bi trebalo da bude finansijski temelj nove razvojne etape Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj. Radi se o 5,8 miliona eura kredita - Crnogorske komercijalne banke – uz garanciju države, odnosno crnogorske vlade. Svi prethodni razgovori uspješno su obavljeni i u Ministarstvu finansija i unutar menadžmenta bankara i brodoremontera, pa su sada na potezu još samo najodgovorniji u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Računa se na pozitivan odgovor i odluku koja će omogućiti da u što kraćem roku počne realizacija nekoliko veoma značajnih projekata, bez kojih brodogradilište dugoročno ne može biti profitabilno, a samim tim i tehnološki i ekonomski održivo.
Bankari još nijesu donijeli konačnu odluku o kreditu koji bi trebalo da bude finansijski temelj nove razvojne etape Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj.
Radi se o 5,8 miliona eura kredita - Crnogorske komercijalne banke – uz garanciju države, odnosno crnogorske vlade. Svi prethodni razgovori uspješno su obavljeni i u Ministarstvu finansija i unutar menadžmenta bankara i brodoremontera, pa su sada na potezu još samo najodgovorniji u Crnogorskoj komercijalnoj banci. Prvi čovjek Jadranskog brodogradilišta Stanko Zloković kaže:
Definisane namjene
- Računamo na pozitivan odgovor i odluku koja će nam omogućiti da u što kraćem roku počnemo realizaciju nekoliko veoma značajnih projekata, bez kojih brodogradilište dugoročno ne može biti profitabilno, a samim tim i tehnološki i ekonomski održivo. Državne garancije su nesporne, nesporan je i kvalitet razvojnih planova, pa zato u Bijeloj ne vidimo nijedan ozbiljniji razlog za eventualno odbijanje finansijske kreditne podrške.
Novac koji bi trebalo da se dobije namijenjen je prvenstveno za tehnološko restrukturiranje kompanije, koja bi znatan dio raspoloživih kapaciteta namjenski opredijelila za remont, a u jednoj od narednih faza i za izgradnju luksuznih jahti. Koncept restrukturiranja izuzetno je složen i osim tehničko-tehnološkog prilagođavanja podrazumijeva i odgovarajuću kadrovsku i organizacionu strukturu. U taj posao već je uključena jedna veoma prestižna francuska kompanija, a oslonac je, naravno, tivatski Porto Montenegro, odnosno Adriatik marinas, koja je dio moćnog poslovnog sistema kanadskog milijardera Pitera Manka.
Što se aktuelne, odnosno tradicionalne osnovne djelatnosti tiče, o eventualnom gašenju ili smanjenju obima nema ni govora. Remont brodova ostaje, ali tehnološki unapređivan, uz dodatno jačanje kadrovske, tehničke i organizacione baze, čija je supstanca i u ovom trenutku kompatibilna sa novim kapacitetima za remont i izgradnju jahti.
Grit nije opasan
Dio kreditnih sredstava, prema planovima menadžmenta Jadranskog brodogradilišta, biće utrošen za trajno uklanjanje grita koji je, prema crnogorskim zakonima, materija opasna po životnu sredinu i mora se neutralizovati u skladu sa Bazelskom konvencijom. Nakon tendera i detaljno poštovanih procesuda, odabrana je, kao najbolja, ponuda jedne hrvatske kompanije koja bi grit izvezla u Gvineju. Svi detalji su razrađeni pa i, kako je Pobjeda ranije pisala, sasvim specifični modeli plaćanja u cilju dodatnog osiguranja investitora, odnosno brodogradilišta iz Bijele. To znači: izvoznik grita ne može računati na avanse, a posao će biti plaćan u ratama. Prva rata – kada brod sa opasnim teretom napusti crnogorske teritorijalne vode, a druga – kada teret bude istovaren na gvinejsko odredište. I tako – „ukrug“ - do potpunog izmiještanja grita sa teritorije Crne Gore.
No, cijela operacija je stornirana do okončanja procedure vezane za kredit CKB ali, prema riječima Zlokovića, grit se u skladu sa utvrđenim normativima pakuje u vreće, deponuje na odgovarajući zaštićen prostor i ne predstavlja nikakavu opasnost po okolinu. Takođe, kako on objašnjava, planirana tehničko-tehnološka modernizacija brodogradilišta u potpunosti će eleminisati proces pjeskarenja u dosadašnjem obliku, a samim tim otkloniti i sve probleme vezane za grit i eventualno ugrožavanje akvatorija i čitavog zaleđa.
Dobar uvod
Prva dva i po mjeseca, prema svim pokazateljima, veoma su dobar uvod u poslovnu 2011. godinu. Kapaciteti Jadranskog brodogradilišta bili su, naime, stoprocentno angažovani, a očekuje se da bi približno isti nivo uposlenosti mogao potrajati makar do sredine juna.
- Do prije tri dana na gatovima smo imali 12 brodova. Jedan je remontovan i već je isplovio, a drugi se priprema za isplovljavanje, no već u nekoliko narednih dana i sedmica očekujemo nova uplovljavanja, odnosno nove poslove. Visok stepen uposlenosti imaćemo, shodno sklopljenim ugovorima, i u aprilu i maju, a menadžment nastoji da takav tempo zadržimo i do kraja poslovne godine - nagovještava predsjednik Odbora direktora Stanko Zloković.